savjest KOLUMNE

Hrvatska »kazališna« Kloaka i dalje se puni. Ovaj put pod firmom novokomponirane teatrologije bavi se kostima umrlih, prevrće ih i glođe s kanibalskim zadovoljstvom, i sa znanjem špiljskoga pretka. Ovaj put u riječku glembajevsku sapunicu upleće se notorni Miljenko Jergović koji očito zna nešto što hrvatsko glumište, živo ili mrtvo, ne zna. Ovaj put na udaru nije pokojnica pod džipom nego pokojnica pod teatrološkim povećalom jer notorni Jergović zna slijedeće:

Ovih sam dana bio sudionikom zanimljive rasprave o pojmu društveno odgovornog poslovanja, koji je u Hrvatskoj već dulje vrijeme predmet interesa manjeg dijela poslovnog sektora, a u svijetu se razvija usporedno s velikim svjetskim promjenama s početka devedesetih godina.

Društveno odgovorno poslovanje (corporate social responsibility) ili u nas zgodno skraćeno DOP, u širem značenju označava utjecaj gospodarstva na održivi razvoj te njegovo povratno djelovanje na društvo. Definicija se prilagođava, ovisno

I ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana žena nametnulo je pitanje ravnopravnosti ili diskriminacije žena u odnosu na muškarce.

Diskriminirane su na tržištu rada, često iskorištavane i nedovoljno plaćene za svoj rad, često izložene mobingu i nasilju i suočene s brojnim zaprekama samo zato što su žene.
Bez obzira na visok stupanj obrazovanja, po čemu su žene u Hrvatskoj u postotku

izjednačene s muškarcima, više od 60 posto nezaposlenih su upravo žene s

Nezaposlenost je jedna od kroničnih, teško izlječivih bolesti naše države. Brojka od 300.000 nezaposlenih godinama je okovana vječnim ledom, uz neznatnu južinu koja ovisi o turističkoj sezoni.

U korpusu nezaposlenih najkritičniju skupinu čine oni stariji od 35 godina bez upisanog dana radnog staža. Takvih je u Hrvatskoj 17.500.

Prema mišljenju pojedinih poslodavaca, ti ljudi, kad se govori o sklapanju ugovora o radu, nose stigmu koja potencijalnog poslodavca drži na oprezu - najčešće je mišljenje da nešto s njima nije u redu jer su predugo izvan radnog svijeta i obrazovnog sustava. Međutim, iste predrasude kod pojedinih poslodavaca brzo nestaju kad upravo iz te skupine regrutiraju (i više nego iskusne) radnike za rad na crno te ih iskorištavaju u bescjenje.

Samo u 2005. godini u 12.394 nadzora inspekcije rada otkriveno je 5419

Ovih je dana održana Druga konvencija hrvatskih izvoznika pod »borbenim« nazivom »Izvozna ofenziva«. Iako nisu određeni pravci i taktika ofenzivnog djelovanja a niti strategija povećanja broja izvoznih ofenzivaca, konvencija je, s pravom, zaokupila veliku pozornost javnosti, posebno politike i stručnjaka. Kako i ne bi kad, kao što je svima poznato, većim izvozom smanjili bismo deficit u razmjeni roba i usluga s inozemstvom, što bi nam omogućilo veći gospodarski rast koji je temelj boljeg života svima.

Hrvatski izvozni ofenzivci zasad su još u defenzivi - jer i dalje nas prati negativni saldo robne razmjene od deset milijardi dolara. Da bi gospodarstvo raslo po stopi šest do sedam posto, guverner HNB-a je izračunao da se deficit robne razmjene mora »skresati« za trećinu. To bi značilo daleko veći izvoz od sadašnjeg i, kroz

Početkom godine američka konzervativna zaklada »The Heritage Foundation« i istraživački tim The Wall Street Journala objavljuju globalni indeks ekonomskih sloboda država svijeta za tekuću godinu.

Hrvatska je na najnovijoj ljestvici svrstana u neslobodne ekonomije svijeta, te je s 55. pala na 109. mjesto od 157 zemalja na globalnoj ljestvici. I na europskoj razini Hrvatska je pri dnu - od 41 zemlje zauzima 37 mjesto. Razlozi takvom hrvatskom rejtingu, kako naglašava indeks, su i dalje visoka razina korupcije, visoki troškovi zapošljavanja radnika, skupo otpuštanje, kao i visok trošak bruto plaća, te strogo radno zakonodavstvo koje koči poslovne aktivnosti.

Krivnja za svrstavanje Hrvatske u neslobodne ekonomije svijeta želi se prebaciti na hrvatsko tržište rada i na radnička prava. Čitana među redovima, poruka svjetskih monetarnih hramova bila bi da u Hrvatskoj treba liberalizirati

U ovoj godini Hrvatsku očekuju brojne promjene i događaji, od daljnjeg usklađivanja zakona do privatizacije i novih izbora. Bilo da je riječ o boljim očekivanjima ili stvarnim promjenama, prema onome što se obećava, trebali bismo biti sve bliže Europskoj uniji. Barem se takvo razmišljanje uvriježilo. Misle li svi tako?

Svjedoci smo članka koji je prije nekoliko dana izašao u britanskom Economistu u kojem se ocjenjuju pojedine tranzicijske zemlje Europe i njihovi dosadašnji smjerovi razvoja. Tako je Estonija ocijenjena kao »zvijezda u usponu« posebno zbog svog predsjednika Toomasa Hendrika Ilvesa. »Najveće razočarenje« je poljska vlada, koja je dobila i ironičan naziv »Zakon i pravda«, te poljska vanjska politika. Kao »najklupskija zemlja« prema ostvarivanju standarda Europske unije ocijenjena je Slovenija, koja je ušla u euro-zonu i pokazala da se zajednička valuta može