savjest KOLUMNE

Napokon se bliži kraju hrvatska trakavica koja se zove Prijedlog zakona o trgovini, a koja je svako toliko izazivala burnu raspravu među sindikatima, Crkvom, Vladom, pa i svim građanima Lijepe naše. Predstojećih će dana članovi Gospodarsko-socijalnog vijeća, odnosno Vlada, sindikati i poslodavci imati povijesnu odgovornost izjašnjavanja po predloženom zakonu o trgovini, koji je javnosti ostao prepoznatljiv jedino po problematici o radu ili neradu trgovaca nedjeljom.

Cijela predstava oko rada ili nerada trgovaca nedjeljom izrežirana je onog trena kad se utvrdila nemoć institucija sustava da spriječe izrabljivanje radnika u trgovini, koji rade nedjeljom, praznikom kao i prekovremeno, a da za to nisu primjereno plaćeni. Ta je činjenica poražavajuća.

Žalosna je činjenica da tako predloženi zakon o trgovini neće zaštititi trgovce od daljeg iskorištavanja i to ne samo nedjeljom nego i ostalim

Cijena rada nije ekvivalent radnom učinku i ostvarenom rezultatu. Na žalost, cijena rada je kategorija kojom posljednjih godina sve veći broj poslodavaca izrabljuje-iskorištava radnike u Hrvatskoj. Visina plaće je najčešći uzrok sukoba između radnika i poslodavca. Sve češće se u javnosti konstatira kako se poštenim radom ne može obogatiti, a Hrvatska posljednjih petnaest godina prolazi kroz vremeplov sve većeg socijalnog raslojavanja i stvaranja vojske siromaha, što ne ističu samo sindikati nego i službene crkvene knjige.

Siromaha ima u raznim oblicima i »javljaju se često kao žrtve povrijeđena dostojanstva ljudskog rada, bilo zato što su ograničene mogućnosti za rad - zbog, na žalost, prisilne nezaposlenosti- bilo zato što se podcjenjuje vrijednost rada, kao i prava koja iz njega proizlaze, osobito prava na pravednu plaću, na sigurnost radnikove osobe i obitelji«, kako

Rasprava uz Manduševac je za nama. Javna rasprava koju su URSH i GLAS HR organizirali na javnom prostoru uz prisustvo građana (radnika, umirovljenika, studenata...) postigla je cilj okupivši predstavnike parlamentarnih stranaka koji su se natjecali s predizbornim obećanjima za boljitak dolaskom na vlast baš njih. Područja iz kojih smo pripremili pitanja su od egzistencijalnog interesa za mnoge socijalne kategorije - radnike, umirovljenike, invalide, nezaposlene, mlade, itd.

Poneki znatiželjnici pitali su zašto sindikat organizira predizborni skup političkim strankama? Zato što je to bio izazov i ispit vjerodostojnosti, kako nama - predstavnicima »naroda«, tako i »njima« krojačima narodne sudbine - da se uživo uvjere nose li još njihovi krojevi ili su »demode«.

Zato što se GLAS HR profilira kao odgovorni socijalni partner koji promiče kulturu socijalnog dijaloga i proaktivnu ulogu u kreiranju

Vrijeme je za stvaranje preduvjeta i promoviranje kvalitetnog radnog mjesta, cjeloživotnog učenja i profesionalnog razvoja, ravnopravnosti u svijetu rada, fleksibilnosti i sigurnosti, uključivanja i pristupu tržištu rada, usuglašavanju radnih i obiteljskih obveza, socijalnog dijaloga i uključivanju zaposlenih u odlučivanje i upravljanje

Nedavno izvješće Europske komisije o screeningu poglavlja ekonomska politika i zapošljavanje, konstatira kako je Hrvatska dosegla dobru razinu usklađenosti iako je preostalo još dosta posla do potpunog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije. Mijenjanje zakona ili donošenje novih nama nikad nije predstavljalo problem, izvještili smo se čak i u donošenju strategija. Neke od direktiva ne samo da smo preveli nego i ugradili u naše zakonodavstvo: zabranili smo diskriminaciju osoba koje traže zaposlenje ili rade, zajamčili im sudsku zaštitu, uveli rad s nepunim radnim vremenom, pa i rad kod kuće,

U partnerskom odnosu partneri se savjetuju, suodlučuju, informiraju se međusobno o pitanjima od zajedničkog interesa, preuzimaju neke obveze i odgovornost i, što je najvažnije, sve to čine bez »fige u džepu«

Da samo »složna braća kuću grade« poznato je već odavno - u svim segmentima života i rada. Socijalno partnerstvo, pojam koji se posljednjih godina udomaćio u hrvatskim prostorima, često se koristi kao metafora za uspjeh. Uzor je Irska, zemlja koja je na temeljima socijalnog partnerstva izgradila čvrsti sustav socijalne kohezije i jednu od najprogresivnijih ekonomija svijeta.

Iskustva nove hrvatske demokracije, odnosa socijalnih partnera i uvježbavanja međusobnog dijaloga, uz pretpostavku građenja povjerenja na dostizanju istih ciljeva - razvoj zemlje i blagostanje njenih građana, izazov je koji ni jedan od partnera ne smije odbiti, ako postoji imalo odgovornosti za budućnost ove zemlje.

Uz ove velike dane sjećanja na slavne dane oslobađanja lijepe naše Domovine Hrvatske, uz Dan Pobjede i Domovinske zahvalnosti, ne možemo se oduprijeti izazovu riječi koje je u teška vremena u kojima je sam stradao izrekao naš Blaženik Alojzije Stepinac: «Hrvatska je žrtva velikih zala!»  Bila je to u cijeloj svojoj bogatoj, burnoj i teškoj prošlosti pa i u najnovije vrijeme. Ona je žrtva velikih zala i dan danas.  A vjerovali smo da je stvaranjem nove, obnovljene Hrvatske nastupio kraj naše povijesti, kako je to za svijet poslije pada Berlinskog zida i kraja komunizma, tvrdio nadobudni, mudri ali i naivni znanstvenik Fukojama. Ni svijet,

Berislav Rončević piše za Jutarnji: U roku od dvije godine ukinut će se obveza služenja vojnog roka

Godine 2008. godine Republici će Hrvatskoj širom biti otvorena vrata ulaska u NATO i EU, dvije najznačajnije euroatlantske organizacije. Time ćemo postati dijelom zajednice država ujedinjenih na vrijednostima demokracije, ljudskih prava i slobodnog tržišta. Dobit ćemo razinu sigurnosti kakvu Hrvatska nikad u povijesti nije imala i postat ćemo subjekt u procesu odlučivanja o sudbini Europe i svijeta.

Projekt ulaska u EU potpuno je sukladan integraciji u NATO jer je NATO i dalje temeljni mehanizam europske sigurnosti, a odnosi EU i NATO-a razvijaju se prema maksimaliziranju djelotvornosti i zajedničkog djelovanja. Poklanjamo veliku pažnju i svim drugim sigurnosnim aranžmanima na globalnoj i regionalnoj razini, ponajprije članstvu u UN-u i pogodnostima koje ono donosi